Kako učimo?

Stoljeće u kojem živimo diktira nove načine komuniciranja, rada i učenja.

Naši su razredi mali, prosječan broj učenika je 12. To omogućuje nastavnicima individualni pristup svakome djetetu, prepoznavanje njegovih potencijala i snage, ali jednako tako i slabosti, te mogućnost da kroz godišnji plan i program i školski kurikulum planiraju ciljeve, ishode i aktivnosti koji će omogućiti njihov razvoj i napredovanje.

Nastava se odvija prije podne, a poslije podne je rezervirano za mentorski rad, pisanje zadaća i učenje, šetnju i igru, te izborne predmete i izvannastavne aktivnosti.

Cilj nastavnog procesa nije producirati odlične učenike pod svaku cijenu, već razviti i potaknuti one segmente u kojima će dijete postići najbolje rezulate, a što posljedično, rezultura njegovom sigurnošću, samopouzdanjem i zadovoljstvom.

Biti poticaj učeniku

Prioritet je pratiti, uvoditi i primjenjivati nove načine podučavanja i učenja (aktivno učenje, iskustveno učenje, projektno učenje, terenska i izvanučionička nastava). 

Razvijamo odgojno i obrazovno okruženje u kojem se usredotočujemo na akademski, socijalni, emocionalni i fizički razvoj svakog djeteta. 

Na taj način ih pokušavamo oblikovati i usmjeriti da razviju kritičko mišljenje, postanu neovisni mislioci koji će sačuvati radoznalost i želju za cjeloživotnim učenjem, ali jednako tako da postanu socijalno i emotivno zreli, empatični i samostalni.

Blok nastava jedan je od načina kako olakšati svladavanje gradiva i usredotočiti se – kognitivno i vremenski – na određeni predmet. Blok nastava jedan je od načina kako olakšati svladavanje gradiva i usredotočiti se – kognitivno i vremenski – na određeni predmet.

Što učimo?

Predložak za učenje su udžbenici odobreni od MZO, odabrani od naših nastavnika te digitalni sadržaji dostupni na platformama izdavača.  Ishodi učenja propisani nacionalnim kurikulumom moraju se poštovati i minimum su od kojeg polazimo.  

Proširujemo područja, uvodimo nove načine i nastavna sredstva kako bismo gradivo i teme svladali na kreativniji način, s razumijevanjem i kontekstualiziranjem. Grupni rad, prezentacije, projekti, terenska i praktična nastava – potiču i obvezuju djecu da daju više, a istovremeno su za to motivirani, uče sa zanimanjem i znatiželjom. Učimo na formalan i neformalan način.  

Kroz projektnu nastavu i godišnje teme koje su okvir školskog kurikuluma pokušavamo primjenjivati i konceptualno učenje. Razumijevanje i učenje o svijetu oko sebe kroz shvaćanje ideja i procesa. 

U šg. 2022./2023. bavit ćemo se vizualnom i medijskom pismenošću. Učimo gledajući i promatrajući, „čitamo“ slike i upoznajemo se s funkcioniranjem medija i stvaranjem medijskih sadržaja. Osim na redovnoj nastavi, ove će teme biti obrađivane na izvanučioničkoj, terenskoj i projektnoj nastavi. Prvi školski izlet u Park prirode Papuk uključuje posjet novom edukacijskom centru – Kuća panonskog mora – gdje ćemo upravo uz pomoć digitalnih medija i tehnologije, interaktivno učiti i uroniti u prošlost i dubinu Zamlje.

Stjecanje akademskog znanja je baza i polazište, ali ne i cilj obrazovanja. Količina informacija eksponencijalno raste, pa je danas nemoguće učiti i obrađivati područja na način kako se to činilo u 20. stoljeću. U osnovnoj školi se upoznajemo s bazičnim znanjima, procesima, konceptima i učimo kako učiti, analitički misliti, pronalaziti i provjeravati informacije te ih povezivati.

Informacije su svima dostupne, međutim potrebne su nam vještine (kritičko mišljenje, digitalna pismenost) da odvojimo važne od nevažnih. 

Obrazovanje je stalni proces koji podrazumijeva propitivanje, zauzimanje stavova i argumentiranje, uvažavanje različitosti. Cilj obrazovanja je „integrirani pojedinac koji će svojim radom doprinijeti napretku zajednice i društva u cjelini prema svojim sposobnostima i mogućnostima“. Zbog toga intenzivno radimo i na usvajanju i razvijanju tzv. Soft skills (adekvatnog prijevoda na hrvatskome jeziku nema) – komunikacijske vještine, rješavanje problema (kreativnost, pronalaženje rješenja i snalaženje u novim okolnostima), upravljanje vremenom, fleksibilnost i prilagodljivost, etičnost, sposobnost vođenja, timski rad, uvažavanje drugog. 

Darovita djeca

Darovitost djece uočavamo, testiramo i potičemo. Na početku trećeg razreda provodimo testiranje neverbalnih sposobnosti djeteta. Testiranje provodi i obrađuje licencirana psihologinja, Kristina Matasić, naša vanjska suradnica. 

Za učenike koji se upisuju u školu u višim razredima, postoji mogućnost testiranja u 5. i 7. razredu. Rezultati testiranja su pokazatelj potencijala i sposobnosti koje dijete ima, ali na njima treba raditi i razvijati ih. 

Iznadprosječna djeca ne moraju nužno pokazivati svoje sposobnosti u nastavi. Upravo zbog toga je važno da ih testiranjem uočimo, a onda i dodatno radimo, motiviramo ih i pomognemo da prepoznaju vlastite potencijale. 

Biti darovit ne znači nužno biti uspješan i odličan učenik. Često je upravo suprotno, kod darovite djece neka su područja (npr. socijalna ili emotivna inteligencija i vještine) manje razvijena od njihovih vršnjaka. Baš zbog toga rad s darovitom djecom zahtijeva posebno vrijeme i pristup. 

Nacionalni kurikulum za darovite za sada nije donesen, tek je u izradi. To znači da svaka škola sama kreira načine rada s darovitim učenicima. OŠ Hugo Kon je od 2017. do 2019. radila na projektu Ja raSTEM zajedno s partnerima. Cilj projekta bio je izrada radionica za darovitu djecu na području prirodnih i tehničkih znanosti