Strategija i koncept razvoja školskog kurikuluma
Naša je škola mjesto gdje djeca provode 6 do 9 sunčanih sati dnevno. To je njihov drugi dom i druga obitelj, jer s nama borave veći dio dana. Stoga je važno naglasiti da je škola istovremeno i odgojna i obrazovna institucija, pri čemu su obje domene podjednako važne. Od trenutka kada dijete prođe kroz velika zelena vrata naše škole, ulazi u zajednicu I okruženje u kojem je prepoznato, prihvaćeno I cijenjeno kao pojedinac.
Osjećaj pripadnosti pripadanja
Svako se dijete potiče da njeguje I ističe svoje inetrese I potencijale. Istovremeno, učimo ga da razvija empatiju prema drugima, uključuje ih u svoj život, nauči davati. U Hugo Konu nijedno dijete se ne smije osjećati usamljeno, neprepoznato i isključeno.
Odnosi između nastavnika i učenika, od primarne su važnosti za kvalitetu interakcijskih i komunikacijskih procesa u nastavi. Međuljudski odnos plodno je tlo za rast i razvoj njihovih ličnosti, a ne samo za usvajanje znanja i intelektualnih postignuća. Učitelji su fokusirani primarno na učenika, a ne na sadržaj. Zato nam je nastavnički kadar važan, biramo ih I radimo neprekidno na njihovom cjeloživotom učenju I usavršavanju.
Učenje i znanje
Djeca neprekidno uče. Učenje je socijalna aktivnost, ne odvija se samo na individualnoj razini, već i kroz interakciju, uključuje druge ljude, razgovor, razmjenu mišljenja, iskustava i ideja te međusobnog djelovanja.
Akademsko znanje I poučavanje je baza koja se nadograđuje. Jednako je važno učiti slušati, propitivati, postavljati pitanja, raspravljati, ali i učiti nositi se s vlastitim pogreškama I neuspjehom. To je neizbježan dio odrastanja I sazrijevanja. Djecu ne možemo I ne trebamo uvijek štititi od tih negativnih iskustava, već ih poučiti kako se s njima nositi.
Uz stjecanje akademskog (formalnog) znanja, učimo razvijati socijalne vještine i ono što danas zovemo soft skills – kreativnost, komunikativnost, emocionalnu inteligenciju, upravljanje vremenom, suradnju s drugima, rad u grupi. Te su vještine preduvjet uspješnog implementiranja znanja, funkcioniranja u društvu i uspješnog rada. Učimo s drugima, učimo od drugih i učimo o drugima. Kako funkcionirati u svijetu oko sebe.
Nacionalni kurikulum je baza od koje krećemo, proširujemo ju i nadograđujemo te razvijamo naš školski kurikulum. Obrađujemo ekstrakurikularne teme koje su važne za kontekstualiziranje, razvoj i primjenu znanja i vještina. Učimo transdisciplinarno – kroz jednu temu povezujemo više predmeta, kontekstualiziramo podatke. Učimo konceptualno – kako se sadržaji organiziraju i strukturiraju, kako se različiti dijelovi sadržaja međusobno povezuju, kakav je njihov odnos te kako dijelovi funkcioniraju zajedno. Učimo praktično – kroz iskustvenu I terensku nastavu.
1. Tema školske godine
Svaka školska godina obilježena je Temom koja se provlači kao poveznica kroz sve predmete i projekte te kroz sve razrede i uzraste. Zamišljena je kao širi okvir unutar kojeg učimo, istražujemo i djelujemo. Svaka Tema mora uključivati temeljne vrijednosti pojedinca i društva.
Tema školske godine 2021/2022. – Tikun Olam
2. Humanitarna djelatnost (1. – 8. razred)
Svijest o važnosti dijeljenja i davanja, brige za druge i pomaganja, važna je za život u zajednici. Osjećaj odgovornosti za sebe i drugoga razvija se i izvan razreda, pa i izvan škole. Cilj je potaknuti učenike da istražuju svoju širu okolinu (ulicu, grad, zavičaj, pa i šire) i pokušaju naći načina da pomognu i unaprijede svojom aktivnošću tuđe živote i društvo čiji su dio.
3. Razvoj vokabulara te čitalačkih vještina i navika (1. do 8. razred) (kroz čitavu godinu)
Istraživanja pokazuju da je „proces čitanja s razumijevanjem povezan s mnogobrojnim čimbenicima, među kojima je rječnik vrlo bitan faktor. Širina njegova repertoara, tj. leksička dimenzija jezika, ima središnju ulogu u tečnoj upotrebi jezika, i snažno je povezana sa školskim uspjehom, kao i s razumijevanjem pri čitanju (Nelson i Stage, 2007; prema Didović i Kolić-Vehovec, 2009). Dva su faktora rječnika povezana sa sposobnošću razumijevanja pročitanog teksta – poznavanje značenja riječi te zaključivanje o značenju riječi na temelju konteksta.“
4. Rad s darovitim učenicima u STEM području (3. do 8. razred)
Projektom Ja raSTEM nastojali smo osuvremeniti pristup i provedbu nastave predmeta iz STEM područja te pripremiti kreativan i interaktivan program za darovite, ali i za sve ostale učenike koji pokažu interes za prirodne znanosti.
Svake školske godine provodimo testiranje darovitosti djece u 3. razredu osnovne škole. Na temelju dobivenih rezultata prilagođava se dio godišnjeg plana i programa te nastoji kreirati nov i inventivan pristup koji će povećati i razvijati interes za prirodne i tehničke predmete. To podrazumijeva dodatne edukacije, uključivanje vanjskih suradnika, rad i ulaganje naše škole i naših nastavnika kroz duže vrijeme.
5. Holokaust i ljudska prava (1. do 8. razred)
Holokaust je polazišna točka za edukaciju o ljudskim i građanskim pravima i dužnostima, ulozi pojedinca u društvu i mogućnostima da ga mijenja nabolje. Sjećamo se i učimo kako se svijet treba i može mijenjati nabolje. Posjet memorijalnom centru Jasenovac za učenike 7. i 8. razreda.
6. Kako postati aktivni građanin – upoznavanje organizacije i funkcioniranja državne i lokalne uprave te javnih institucija (učenici 7. i 8. razreda)
Djecu učimo da postoje prava, ali i obaveze.kako u obitelji i školi tako i u društvu. Učimo kroz konkretna iskustva kako postati odgovorna osoba, ne samo na osobnom planu, već u razredu, školi, gradu, a onda naravno i šire – kao građani Evrope I Svijeta. U 7. i 8. Razredu započinjemo cikluse upoznavanja i posjeta institucijama državne uprave i vlasti, lokalnoj upravi te kulturnim i političkim institucijama.
7. Zdravstveni tjedan (1. do 8. razred)
Mentalno i fizičko zdravlje, prevencija, seksualni odnosi, bolesti i zaštita teme su kojih se dotičemo u zdravstvenom tjednu (veljača). Što moramo i možemo učiniti za sebe i druge da budemo zdravi i živimo zdravo.
8. Javni govor, kako se predstaviti, kako napisati životopis (učenici 8. razreda)
Govoriti jasno, razgovjetno, pravilno i sadržajno izuzetno je važna vještina. Govor je naša osobna karta – informira sugovornika i slušatelja o našem obrazovanju, znanju, interesima emocijama, podrijetlu, karakteru, temperamentu. Govoriti dobro u javnosti, zahtijeva samopouzdanje, kontrolu (glasa i misli), koncentraciju. Stoga smo za učenike osmog razreda pripremili radionice na kojima ćemo ih podučiti osnovama govorništva. Suzbiti tremu, kontrolirati glas, disanje, izgovor I dikciju, a pritom biti koncentriran na sadržaj. Cilj je da svaki učenik snimi govor (video) u trajanju od 2 min u kojem će se predstaviti. Osim radionice o govoru, učenici će imati radionicu o pisanju životopisa. To je jednako važan I ne posve jednostavan oblik predstavljanja, a koji će ih pratiti čitavoga života. Radionice traju 6 školskih sati.
9. Moje prvo drvo (1. razred)
Svake godine učenici prvog razreda sade drvo. U suradnji s Hrvatskim šumama, osigurane su sadnice hrasta i bukve za svakog učenika. Drveće sadimo uz šetnicu Dubravkin put. Sadnjom drveta, dijete se neposredno povezuje s prirodom, gledajući biljku kako raste. Ono će rasti zajedno s njima, stasati, razvijati se. Tako će naši prvašići ulaskom u školu ostaviti nešto za vlastitu budućnost, i budućnost svojih potomaka. Učimo o prirodi u prirodi. Učimo odmalena biti odgovorni i učimo da je važno osobno djelovati i pridonositi zajednici.
10. Upoznajemo Zagreb (1.- 4. razred) – Mapiranje grada
Od 1. do 4. razreda učenici upoznaju svoj uži zavičaj – grad u kojem žive. Učimo iskustveno i na terenu. Cilj je da učenike na njima razumljiv i zanimljiv način upoznamo s povijesnom i kulturnom baštinom, prirodnim obilježjima te geografijom I funkcioniranjem grada kao društvenom strukturom.
11. Bonton – kultura ponašanja i komuniciranja (1. do 8. razred) (kroz čitavu godinu)
12. Terenska nastava (1. do 8. razred)
Zagreb i Hrvatska su tijekom školske godine naša učionica na otvorenom. Terenska nastava izvan škole ključna je za povezivanje naučenog i stvarnog i za njegovu primjenu u svakodnevnom životu. Obilasci, šetnje i izleti planirani su i dio su nastave. Učitelji i nastavnici izrađuju pripreme tako da djeca na terenu obrade dio gradiva predviđenog kurikulumom.
13. Mentoriranje učenika i pisanje zadaća poslijepodne (5. do 8. razred)
Vrijeme nakon ručka i boravka na svježem zraku rezervirano je za učenje I pisanje zadaća. Profesor Tomislav Šimić koordinator je I mentor za učenike u poslijepodnevnom dijelu dana. Informiran je o svim domaćim zadaćama (kolege mu šalju što su zadali učenicima) i datumima ispita/provjera. Za pisanje zadaća predviđeno je 45 min, a preostalih 45 min prof. Šimić će organizirati kao grupno I individualno učenje I ponavljanje ili individualan I grupni rad na nekoj temi, radionice, čitanje. Profesor Šimić je I osoba s kojom ćete kao roditelji komunicirati vezano uz poslijepodnevne obaveze, izvještaje o zadaćama i radu.
14. Testiranje sposobnosti učenika (3. razred)
Svake godine, testiramo opće sposobnosti učenika 3. razreda i novih učenika petog i sedmog razreda. Testiranje vodi licencirana psihologinja Kristina Matasić. Na temelju rezultata testova i izvještaja/procjena učitelja, dobivamo važne informacije o potencijalnoj darovitosti učenika.